Prevencija demencija počinje promjenama životnih navika u srednjoj životnoj dobi.

Klinička ispitivanja velikih razmjera poput FINGER i POINTER sugeriraju da proaktivni način života uz održivu intelektualnu znatiželju i druženje može poboljšati kognitivne performanse i učinkovito usporiti starenja mozga.

Prema izvještaju Lancet komisije o demenciji (Livingston i sur., 2024) ovo su ključni rizici na koje možete utjecati promjenom životnih navika:

• Obrazovanje i kognitivna aktivnost — kvaliteta, ne samo trajanje obrazovanja, štiti od demencije; kognitivno poticajno zaposlenje smanjuje rizik čak i kod osoba s nižim obrazovanjem.

• Gubitak sluha — dokazi da slušna pomagala smanjuju rizik demencije sve su veći.

• Depresija — nova meta-analiza pokazuje povećan rizik demencije; liječenje depresije (lijekovima, neurostimulacijom, psiho-terapijom ili kombinacijom) povezano je sa smanjenim rizikom u odnosu na neliječenu depresiju.

• Pušenje — sada se smatra rizikom srednje životne dobi, a ne samo kasnog života.

• LDL kolesterol — visok LDL u srednjoj životnoj dobi povezan je s povećanim rizikom demencije.

• Ozljeda glave — kontaktni sportovi (nogomet, rukomet) povećavaju rizik. + Onečišćenje zraka — nove studije potvrđuju vezu, uz dokaze da poboljšanje kvalitete zraka smanjuje rizik nastanka demencije.

• Socijalna izolacija i usamljenost

• Neliječeni gubitak vida.