Kognitivni trening u srednjim godinama mogao bi poboljšati ravnotežu u kasnijem životu

Testiranje pedesetogodišnjaka moglo bi identificirati pojedince s rizikom od loše ravnoteže kasnije u životu.

Jednostavni kognitivni testovi u srednjim godinama mogli bi predvidjeti vjerojatnost pada u kasnijoj životnoj dobi, što je jedan od najčešćih uzroka ozljeda i smrti, pokazuju nova istraživanja. Loša razina pamćenja riječi, verbalna tečnost, brzina obrade i kognitivne sposobnosti u našim 50-ima rani su pokazatelji pogoršanja ravnoteže u kasnijoj životnoj dobi.Kognitivni trening u srednjim godinama ima pozitivan utjecaj na ravnotežu kako starimo.

Prethodna istraživanja o ravnoteži uglavnom su se fokusirala na fizičke aspekte kao što su mišićno-koštana snaga ili mobilnost. Novo istraživanje pokazuje da je s obzirom na ključnu neuronsku integraciju senzornog unosa i motoričke reakcije potrebne za održavanje ravnoteže jedna od mjera fizičke sposobnosti koja je direktno povezana s kognitivnim sposobnostima

Prijelomi kuka najčešći su uzrok nesretne smrti kod starijih osoba. No, unatoč njihovim ozbiljnim posljedicama, padovi u kasnijoj dobi često se odbacuju kao neizbježan dio starenja. Rezultati temeljeni na studiji objavljenoj u Journals of Gerontology https://academic.oup.com/biomedgerontology/article/77/4/807/6298570 preporučuju ciljane intervencije u srednjim godinama koje će zaštititi ljude u kasnijoj životnoj dobi.

Sposobnost ravnoteže oslanja se na kognitivnu obradu informacija iz tri izvora:

Jednostavni kognitivni testovi identificiraju pojedince s rizikom od loše ravnoteže, pružajući prilike za rane intervencije.

Preporuka su preventivni kontrolni pregledi u dobi od 45 do 55 godine kojim bi se testirao rizik od loše ravnoteže u kasnijoj životnoj dobi te savjetiza intervenciju vježbanjem.

Ravnoteža nije samo snaga mišića u vašim nogama, radi se i o vama, vašem mentalnom kapacitetu i o tome koliko dobro mozak zna koje mišiće treba uključiti i isključiti u koje vrijeme i koliko brzo.